Popis donosimo prema knjizi dr. Stjepana Kožula „Kalnički arhiđakonat“, Društvo za povijesnicu Zagrebačke nadbiskupije „Tkalčić“, Zagreb, 2005., str. 168 – 178
O župi Vrbovec i gospoštiji Vrbovec, te potom ujedinjenoj gospoštiji Vrbovec-Rakovec pisao je Josip Buturac.529 Župa “in Vrbowcz” spominje se od 1428. na ovamo, pa tako i 1501. godine. Na Draškovićevoj sinodi u Zagrebu 1574. godine uopće se ne spominje, zbog uništenja od Turaka. Navodi se župa Sv. Lovre u Lovrečini i ona Sv. Dionizija u Dijanešu, ali nisu imale svoje župnike, bile su ispražnjene. Nakon turske opasnosti župa je obnovljena u Vrbovcu, ali ne i ona Sv. Dionizija u Dijanešu. Iz Vrbovca navodimo sljedeće župnike:
13.1. Matej Sučić (1641.)
U župi Sv. Vida navodi se 1641. godine župnik Matej Sučić
(Szuchich), glagoljaš, koji Misu služi latinski. Glagoljaši su se pred Turcima povukli na područje Zagrebačke biskupije, stariji su polagali župničke prisege i služili Misu na glagoljici, a mlađi na latinskom. Očito su se zajedno s izbjeglim narodom naselili na ovo područje.
13.2. Filip Sikiri (1653.-)
Nakon Sučića za Vrbovec je prisegao 27. siječnja 1653. župnik
Filip Sikiri. I on je bio glagoljaš.530
13.3. Stjepan Žegrović (1667.-, 1669.)
Na Sinodi u Zagrebu 1669. navodi se župnik
Stjepan Žegrović (Segrouich) iz Vrbovca, kome prigovaraju Ijutitost, pa se ljudi bune protiv njega. On je 14. veljače 1665. položio župničku prisegu za župu Sv. Antuna u Guščerovcu, a 8. veljače 1667. za župu Sv. Vida u Vrbovcu.531
13.4. Matija Sajković (1680.-)
U knjizi župničkih prisega nalazimo da je za Vrbovec prisegao 22. siječnja 1680. župnik Matija Sajković
(Szaikovich).
13.5. Matija Gibac (1689.-)
Novu prisegu položio je 28. srpnja 1689. župnik Matija Gibac (Gibacz).
13.6. Petar Šišinački (1696.-)
Nakon Gibca prisegu polaže 18. kolovoza 1696. župnik Petar Šišinački {Sissinachki), koji je postao kanonik u Zagrebu pa je 28. lipnja 1702. prisegao za župu Sv. Marije na Kaptolu.
13.7. Mihael Bencetić (1699.-)
Za Vrbovec je prisegao 2. listopada 1699. župnik Mihael Bencetić (Benczetich), koji je već 10. rujna 1701. prisegao za Kamenicu.
13.8. Toma Plešić (1701.-)
Ovdje je župnik Toma Plešić (Plessich) koji je već 10. siječnja 1701. prisegao za Vrbovec.532 Arhiđakon Petar Puc bilježi 1704. godine, da vodi ovu župu već 3 i pol godine. Završio je filozofiju, a teologiju u Beču tijekom 3 godine. Star je 33 godine. Nosio je dugu kosu, brkove i okruglu bradu, bio je jake tjelesne konstrukcije.533 Isti arhiđakon 1706. bilježi, daje Plešić iz Kupinca (ex Kupinecz), star 34 godine, filozofiju završio u Beču i dvije godine bogoslovlja. Svećenik je 7 i pol godina. Pokroviteljsko pismo primio je od Zagrebačkog kaptola. Sakramenat sv. Potvrde primio je od zagrebačkog biskupa Aleksandra Ignacija Mikulića, a tonzuru i svete redove od biskupa Stjepana Zeliščevića. Potom u zapisniku slijede i drugi pozitivni odgovori o službi.534 Izgleda da je Plešić bio promaknut za župnika Sv. Ivana u Zagrebu, a potom je bio kanonik zagrebački od 1709. do 1728. godine.535
13.9. Juraj pl. Šimunčić (1707.-1714.)
U ožujku 1707. godine u Vrbovcu je Plešića naslijedio mladi župnik Juraj pl. Šimunčić (Simunchich). Kalnički arhiđakon Juraj Bedeković navodi ga u zapisniku od 19. prosinca 1707. Piše da je star 27 godina. Završio je filozofiju u Zagrebu te dvije godine i dva mjeseca spekulativne teologije. Svećenik je 2 godine, a župnik ovdje 9 mjeseci.
Revan je u podijeli sakramenata, moli s narodom jasno i razgovijetno (clare et distncte). Inteligentan je, propovijeda često, dobro i s plodom. Boravi u župi i drži kapelana, iako nema za nj zakladu. Drži urednost crkve, crkvenog ruha i posuda. Nitko ne umire bez sakramenata, podjeljuje bolesničko pomazanje. Izvrstan je gospodar za crkvu, a ne manje ni za sebe, čovjek učen i gostoljubiv. Upisuje knjigu vjenčanih i krštenih.
Ima i druge potrebne knjige, nekoliko bogoslovskih i filozofskih te Ciceronove govore. S narodom se dobro ophodi, ništa se nije čulo sumnjivo o njegovu časnom životu. Ukućani su čestiti; kućanica 70 godina, jedna služavka i momak.536 Kapelanu ne spominje ime.
Isti pohoditelj Bedeković bilježi 12. lipnja 1709., da je župnik star 28 godina, svećenik 3, a ovdje 2 godine i 2 mjeseca. Ne spominje kapelana. 537 Kalnički arhiđakon Grgur Paravigić navodi u zapisnik od 8. lipnja 1712., da je župnik star 32 godine, a ovdje župnik 6. godinu.538 Izgleda da je župnik Juraj Šimunčić ovdje službovao do ljeta 1714. godine. Dalje ga ne susrećemo. Kasnije će djelovati svećenik Pavao Šimunčić kao župnik u Staroj Ploščici od prisege 22.svibnja 1728. do 1736. godine.
13.10. Juraj Mikulić (1714.-1717.)
Za župu Vrbovec prisegao je novi župnik, Juraj Mikulić (Mikulich) 4. srpnja 1714., koga valja lučiti od Nikole pl. Mikulića koji je djelovao u Sv. Ivanu Zelini.539 Službovao je ovdje do 1717. godine.
13.11. Jakob Novački (1717.)
Mikulića je naslijedio župnik i vicearhiđakon iz Rakovca
Jakob Novački, koji je prisegao za Vrbovec 19. ožujka 1717.
Ovdje ga navodi kalnički arhiđakon Juraj Branjug u zapisniku od 4. veljače 1718. Piše da je star 48 godina, svećenik 26, a ovdje župnik od 25. ožujka 1717., došao iz Rakovca, vicearhiđakon, ima čestite ukućane.540 Izgleda da je bio premješten ili je vjerojatnije u roku od 2 mjeseca ovdje naglo umro, jer se više nigdje ne spominje, kao ni njegovi predhodnici Juraj Simunčić i Juraj Mikulić. Te godine umro je i nešto mlađi Stjepan Novački kao župnik u Križevcima, koji je onamo došao 1717. iz Zrinskog Topolovca, a godinu dana ranije izgubio se trag i najmlađem Ivanu Novačkom, župniku Sv. Julijane u Tremi (danas u okviru župe Đurđic).
13.12. Juraj Puškarić (1718.-1738.)
U Vrbovec je došao novi župnik, Juraj Puškarić
(Puskraich). On je 12. studenog 1712. prisegao za župu u Zajezdi, a 23. travnja 1718. za Vrbovec. Za Zajezdu je prisegao nakon njega Martin Supski (Szupski) 17. srpnja 1718.541 Namjesnik arhiđakona Jurja Branjuga, kanonik Ivan Lukavski navodi ga u zapisniku kanonskog pohoda od 8. ožujka 1720. Piše da je rodom Zagrebčan, završio filozofiju i 2 godine moralne teologije u Zagrebu, svećenik je 10 godina, a župnik ovdje 2 godine. Dobio je pokroviteljsko pismo od baruna Baltazara Patačića (koji je umro 1719. godine i pokopan u grobnici obitelji Patačić u franjevačkoj crkvi u Remetincu), a potvrdu od generalnog vikara Nikole Gotala. Nosi uredne brkove i bradu, vjerno vrši službu.
Uz Puškarića je 1720. godine kapelan Juraj Matešić (Matesich i Mattessich), rodom iz Primorja, iz Novog Vinodolskog (Dalmata, Novicensis), star 29 godina, a svećenik 5 godina.542 Ovaj kapelan će 3. rujna 1727. prisegnuti za župu Sv. Julijane u Tremi (danas u okviru župe Đurdic).
Kalnički arhiđakon Ivan Lukavski spominje ovdje župnika Jurja Puškarića u zapisniku od 21. veljače 1726. i navodi da je vicearhiđakon banskog područja Kalničkog arhiđakonata (in Regno).543 Isti arhiđakon bilježi ga kao župnika i vicearhiđakona u zapisniku od 3. veljače 1729.
Te 1729. godine uz Puškarića je kapelan Ivan Gržić (Gerxich), rodom iz Nove Vesi u Zagrebu, star 28 godina. Srednju školu (humaniora) i filozofiju završio je u Zagrebu, kao i moralnu teologiju.544
Župnika i vicearhiđakona Puškarića nalazimo i u popisu župa i župnika iz 1730. godine.545 Navodi ga i kalnički arhiđakon Stjepan Škrlec u zapisniku od 12. prosinca 1731., u kojem navodi da je opisan već 1720. godine. Tada mu je kapelan Juraj Doljan (Dollian), Hrvat, rodom iz Stenjevca, star 26 godina, svećenik godinu i pol, a ovdje jednu godinu. Završio je filozofiju i 2 godine kazuistike u Zagrebu. Revan je u službi, dobro je odgovorio na ispitu.546
Iz Puškarićevog vremena imamo i popis prihoda (proventus) župe od 27. srpnja 1733.547 Škrlčev namjesnik, kanonik Ivan Kos, navodi u zapisniku od 17. veljače 1735., da je župnik i vicearhiđakon Juraj Puškarić opisan u temeljnom zapisniku iz 1720. godine, dostatan je u službi, pun zasluga. Još mu je kapelan Juraj Doljan – opisan 1731. godine, dosta slabog znanja, a inače čovjek dobar, blag, u svemu poslušan svome predpostavljenom, hvaljen je, te nosi svećeničko odijelo.548 U jesen te 1735. godine bio je premješten za župnika u Sveti Ivan Zelinu. Župnik i vicearhiđakon Juraj Puškarić djeluje ovdje do 1738. godine. Izgleda daje ovdje umro, jer se drugdje više ne spominje.
13.13. Adam Aleksandar barun Patačić (1739.-)
Župu je dobio Adam Aleksandar barun Patačić (Patachich) od Zajezde.
Kalnički arhiđakon Josip Pogledić bilježi u zapisnik 29. studenog 1738., da je pokroviteljsko pismo za župu tek dobio “Adam Patachich”, koji još nije ovdje, pa župu stvarno vodi vikar Josip Lis (Lysz), star 34 godine, svećenik 8 (bio 1734.-1735. kapelan u Čazmi). Lis je završio filozofiju i kazuistiku u Zagrebu. Revan je u podijeli sakramenata. Predaje kršćanski nauk kroz poučavanje i propovijeda. Ima ukućane, a nema kapelana jer je mlad i zdrav.549
Župnik Adam Aleksandar barun Patačić od Zajezde, rodio se 1716. u Karlovcu, sin Nikole i Barbare Pudencijane Patačić. Škole je učio u Beču i Rimu, kratko vrijeme bio župnik u Vrbovcu, po pokroviteljskom pismu pokrovitelja Aleksandra Patačića (koji je vršio pokroviteljsko pravo od 1719. do svoje smrti u Beču 1747. godine). Imenovan je 24. studenog, a župu je preuzeo 30. studenog 1739. Dne 24. prosinca 1740. imenovan je opatom BI. Dj. Marije od Abrahama. Postao je kanonik u Zagrebu 1741. godine i rektor Hrvatskog zavoda u Beču. Godine 1743. opat je Sv. Benedikta od Kaposfeva, 1745. arhiđakon vaškanski, 1746. zapovijednik Dubice i prepozit (prepošt) Sv. Bendikta od Kaposfeva, 1747. apostolski protonotar (prabilježnik), 1749. arhiđakon gorički. Godine 1750. kao zapovjednik Dubice imenovan je podpukovnikom. Od 30. srpnja 1751. do 25. ožujka 1760. naslovni je biskup novljanski i savjetnik ugarske dvorske kancelarije. Od 9. prosinca 1751. do 1760. arhiđakon je bekšinski. Dne 5. kolovoza 1759. imenovan, a 25. ožujka 1760. ustoličen je za biskupa u Velikom Varadinu, a od 16. rujna 1776. nadbiskup je u Kaloči, gdje je umro 1784. godine i pokopan u tamošnjoj prvostolnici. Poznat je i kao kulturni djelatnik.550
13.14. Marko Mihaljević (1741.-1745.)
Nakon Patačića dolazi novi župnik, Marko Mihaljević (Mihalievich), koji je prisegao za župu Sv. Vida u Vrbovcu 26. studenog 1741. Kalnički arhiđakon Josip Pogledić navodi ga ovdje u zapisniku od 30. siječnja 1744. Piše da je rodom iz Ogulina. Filozofiju je završio u Zagrebu, a teologiju u Grazu. Star je 36 godina, svećenik 12, a ovdje na župi 2 i pol godine.
Povjereni narod dobro i revno uči, u sakramentima revan. Čini se nešto “rigidniji” u ubiranju štolarine. Uveden je u župničku službu.
Uz Mihaljevića je 1744. kapelan Nikola Kos (Koosz), rodom iz Brezovice, star 25 godina, svećenik 2, a kapelan godinu i pol. Filozofiju i moralnu teologiju završio je u Zagrebu. Dobrih je sposobnosti, čini se osrednji u primjeni, a na ispitu je dosta dobro odgovarao.552 Župnik Marko Mihaljević završava ovdje službovanje već u prvim mjesecima 1745. godine.
13.15. Josip Lis (1745.-1766.)
Mihaljevića je naslijedio novi župnik, Josip Lis (Lysz), koji je ranije, 1738. godine, bio ovdje kapelan i opisan je kao vikar imenovanom župniku Adamu Patačiću. On je kao mlad svećenik bio kapelan u Čazmi i ponovno 1742. godine. Odonud je 2. kolovoza 1742. prisegao za župu Dubovec, ali već iduće 1743. godine za župu Novo Čiče, dok je za Vrbovec prisegao u Zagrebu 31. ožujka 1745 .553 Opisuje ga kalnički arhiđakon Josip Pogledić u zapisniku od 7. siječnja 1749. Piše da je rodom iz Zagreba, gdje je završio filozofiju i moralnu teologiju. Star je 42 godine, svećenik 17, a ovdje župnik 4 godine.Dosta je snalažljiv, ali bi više trebao znati o moralnom nauku, te kod privatnog i javnog poučavanja paziti da ne navlači na sebe odioznost. Inače nije dostatan u podijeli sakramenata i propovijedanju, a nema kapelana, ni zaklade za njega.554
Josip Buturac ga navodi odmah iza župnika Adama Patačića, ali 1761. godine, te kaže da je bio kažnjen od biskupa zatvorom, odakle ga je izbavio pokrovitelj Ljudevit (Ludovik). Patačić, koji je vršio patronatsko pravo, nakon smrti svoga brata Aleksandra Patačića 1747. godine, do svoje smrti, a potom od 1766. godine Ludovikov sin Ivan Patačić, koji je bio i veliki župan Križevačke županije.555
Arhiđakon Josip Pogledić navodi ga ovdje u svom popisu župa i župnika iz 1751. godine.556 Izgleda da je nakon premještaja 1752. godine vicearhiđakona i župnika Ivana Josipovića iz Miholca u Križevce, on postao vicearhiđakon banskog područja Kalničkog arhiđakonata. Svakako je to bio 1754. godine i kao takav je potpisao isprave o misnim zakladama u župi Sv. Ivan Zelina s arhiđakonom Nikolom Magdićem, odnosno njegovim namjesnikom Andrijom Gradinskim.
Ovdje u Vrbovcu opisuje ga i kalnički arhiđakon Josip Galjuf u zapisniku od 15. travnja 1761. Piše da je rodom iz Zagreba, gdje je završio filozofiju i moralnu teologiju, star 55 godina, svećenik 31, a župnik ove župe 17. godinu. Pokroviteljsko pismo dobio je još od Aleksandra Patačića od Zajezde (koji je umro u Beču 1747. godine), gospodara Vrbovca i Rakovca. Pozitivno se izražava o župnikovoj pastoralnoj službi, vođenju knjige krštenih i vjenčanih i znanju, a utemeljio je i jednu misnu zakladu od 100 florena.557
Nigdje se ne navodi razlog, zašto bi pao u nemilost i bio kažnjen od biskupa zavorom? Po svemu izgleda da je ovdje bio župnikom do 1766. godine. Josip Buturac nakon njega navodi župnika Ignacije Hobikera od 1780.-1802. godine.558 To nije ispravno, jer ne spominje tko je bio župnikom između te dvojice.
13.16. Matija Tomurad (1766.-1778.)
U Vrbovec je iz Martijanca došao 1766. godine za župnika Matija Tomurad, koji je ranije bio vikar u Rakovcu uz župnika rakovečkog Josipa Zlatarića, a 1760. godine bio je kapelan u Martijancu kod mladog župnika Jurja Zlatarića (1759.-1763.). U Rakovcu ga je naslijedio vikar ili upravitelj Ivan Fabečić. Kalnički arhiđakon Josip Galjuf 1761. godine navodi u Rakovcu upravitelja Ivana Fabečića iza “vikara” Matije Tomurada. Matija Tomurad prisegao je 9. svibnja 1764. za župu Martijanec, a za Vrbovec već 11. ožujka 1766.559
Spominje ga u Vrbovcu s kapelanom Ignacijem Hobikerom i popis župnika i kapelana Zagrebačke biskupije s kraja 1774. godine.560
No, treba imati na umu da Ljudevit Ivančan spominje i “župnika u Vrbovcu”Matiju “Tominića”, koji je postao čazmanski kanonik 21. siječnja 1777., a umro je 6. kolovoza 1778.561 Tu se radi o zabuni kod čitanja i pisanja prezimena Tomurad u “Tominić”.
13.17. Ignacije Hobiker (1780.-)
Župu je nakon Tomurada vodio vjerojatno kao upravitelj Ignacije Hobiker, koji je bio imenovan župnikom 1780., a prisegao je za Vrbovec u Zagrebu 20. siječnja 1781.562 Popis iz 1782. godine navodi u Vrbovcu njega i kapelana Josipa Špišića (Spissich).
Ovdje ga opisuje i kalnički arhiđakon Mirko Rafaj (Raffay) u zapisniku kanonskog pohoda od 6. studenog 1796. Čini se, da mu zabunom navodi ime “Juraj”, a ne kako je ispravno “Ignacije”. Vjerojatno s razloga, što mu je otac nosio ime “Juraj”. Dakle, župnik Ignacije je sin Jurja Hobikera, nadglednika dobara grofa, odnosno pograničnog grofa Perlasa, i Eve rođene Hrg. Tada je navršio 56 godina. Odgojen je izvan sjemeništa, srednju školu (humaniora) završio je u Zagrebu, filozofiju i teologiju u Beču. Sve redove primio je od naslovnog beogradskog biskupa Stjepana Puca. Svećenik je od 28. srpnja 1764., o čemu nema pisanu potvrdu. Ovdje je imenovan župnikom 20. listopada 1780., a ustoličen je, kanonski uveden i položio ispovijed vjere 20. siječnja 1781. U pjevanju dobro poučen, redovito misi i marljivo vrši župničke dužnosti koliko mu zdravlje dopušta, ima dobre ukućane.
Uz Hobikera je 1796. godine kapelan Ivan Veselić (Veszelich), sin Petra i Marije rođene Kralj. Ima navršenih 29 godina. Srednju školu (humaniora) završio je u Zagrebu, filozofiju i teologiju u sjemeništu u Zagrebu. Redove je primio od biskupa Maksimilijana Vrhovca, svećenički red 22. travnja 1792. U dušobrižništvu je već 3 godine. Zdrave je i dobre tjelesne konstrukcije, dnevno misi, zadovoljava dužnostima, prihvaćen od domaćeg župnika i susjednih.564
Opis župe i popis prihoda od 9. srpnja 1802. potpisao je Petar Svagell, vicearhiđakon, župnik u Križevcima i ujedno biskupijski delegat i mjesni župnik “Ignacije Hobiker”, te tadašnji kapelan Blaž Kušević (Kussevich). Brzo nakon toga završava Hobikerovo službovanje.
13.18. Ivan Čanji (1803.-1835.)
Novi župnik Ivan Čanji (Chanyi, Csanyi, Chany) iz Sv. Petra Orehovca prisegao je za Vrbovec 9. veljače 1803.565
Bio je ujedno i vicearhiđakon nakon križevačkog župnika Petra Švagela. Bio je prigodničarski pjesnik, na latinskom i hrvatskom jeziku. Službovao je ovdje kao župnik do smrti, 31. ožujka 1835.568
Za vrijeme župnika Ivana Čanija sagrađena je župna kurija (sadašnji župni dvor) u Vrbovcu i to 1819. godine zaslugom grofice Eleonore Patačić.
13.19. Ljudevit Majer (1835.-1837.)
Za Vrbovec je prisegao novi župnik, Ljudevit Majer 31. listopada 1835. On je umro već 4. rujna 1837.
13.20. Franjo Šindler (1838.)
Upravu župe preuzeo je župnik iz Lovrečine Franjo Sindler, koji je prisegao za Vrbovec 1. ožujka 1838.567 Župnik Šindler učinio je već ujesen iste godine zamjenu sa župnikom iz Kostajnice Alojzijem Kristijanovićem. Franjo Šindler umro je kao župnik i vicearhiđakon u Kostajnici 2. srpnja 1864.568
13.21. Alojzije Kristijanović (1838.-1863.)
Šindlera je, dakle, ovdje naslijedio novi župnik, Alojzije Kristijanović {Chrisztianovich). Oba su u Zagrebu prisegli, svaki za svoju župu, 13. rujna 1838. Župnika Alojzija Kristijanovića opisuje ovdje kalnički arhiđakon Mihael Maksimilijan Vučić u zapisniku kanonskog pohoda od 9. rujna 1840. Piše da je počasni prisjednik županijskog sudišta Varaždinske i Križevačke županije i član povjerenstva za školstvo. Rođen je u trogvištu Virovitici (Verocza), koje se nalazi u Virovitičkoj županiji, star 49 godina, svećenik 25, a ovdje se 23. rujna 1838. zamijenio sa župnikom Franjom Šindlerom (Schindler), koji je odavde pošao u Kostajnicu, sjediše Banske pukovnije. Potom u zapisniku slijede pozitivni odogovori o njegovoj župničkoj službi.
Uz Kristijanovića je 1840. kapelan Nikola Kovačić, Karlovčan, star 25 godina, premješten ovamo iz Sv. Marije pod Okićem, 1. ožujka 1839. Slijedi pozitivan opis o njegovoj službi.569 Župnik Alojzije Kristijanović otišao je odavde 1863. godine za župnika u Kotoribu, u Međimurje. Ondje je umro već 28. kolovoza 1868.
13.22. Ivan Katanec (1863.-1878.) naslijedio je Kristijanovića.
13.23. Stjepan Vladec (1878.-1910.) naslijedio je Katanca.
13.24. Stjepan Pavunić (1911.-1924.)
Revni župnik Pavunić je u Vrbovcu do ožujka 1924. godine, kada je otišao u Koprivnicu liječiti rane razdora zbog starokatolicizma.